Većina korisnika Interneta osjeća se bezbrižno u tom ogromnom virtuelnom svijetu, ne mareći mnogo za opasnosti koje vrebaju sa svih strana. Pregršt informacija, zanimljivih i zabavnih sadržaja, prijatelji na dohvat ruke za komunikaciju u realnom vremenu, često nam skrenu pažnju sa činjenice da internet nije tako bezbrižno mjesto kako nam se čini.
U svakom trenutku
možete biti meta napada!
Dobićete poruku da vam se nudi nešto besplatno, ili da ste osvojili neku vrijednu nagradu, da je osoba koju poznajete u nevolji i da traži vašu pomoć, ili pak, da neki bogataš želi da vam ostavi dio svog nasljedstva. Ovo su samo primjeri koji treba odmah da vam probude sumnju u istinitost poruka.
“Ako zvuči predobro,
vjerovatno nije istinito!”
Trudite se da posjećujete samo Internet stranice kojima vjerujete. Izbjegavajte “novonastale” stranice koje objavljuju senzionalističke i lažne vijesti.
Vodite računa o tome koje aplikacije instalirate na vašem računaru ili telefonu. Na računaru NIKADA nemojte instalirati aplikaciju koju vam je ponudio neki nepoznat web sajt. Ako tražite da preuzmete neku muziku, film, knjigu i slično, a web sajt vam ponudi da instalirate aplikaciju koja će vam omogućiti preuzimanje – nemojte je instalirati! Takve aplikacije su zloćudne i mogu da preuzmu kontrolu nad vašim računarom!
Nikada nemojte instalirati aplikaciju na vaš telefon koja nije preuzeta sa zvanične prodavnice aplikacija “Google Play”, “Apple App Store” ili “Windows Store”.
Čak i tada, provjerite koliko ta aplikacija ima preuzimanja i korisnika. Kakve ima ocjene i komentare korisnika. OBAVEZNO provjerite koje dozvole morate dati aplikaciji. Ako npr. aplikacija za prognozu vremena, traži pristup vašim kontaktima, slikama I kameri – ni slučajno je ne instalirajte.
Izbjegavajte sve Internet servise koji nude lake načine zarade jer takvi NE POSTOJE! Obično su to piramidalne šeme, u kojima oni “na vrhu piramide” zarađuju od rada onih na dnu. Oni će vas pokušati ubijediti rečenicom “Šta vas košta da probate”. Ne nasjedajte na to, jer oni i zarađuju upravo od takvih.
Nigerijska prevara
Veoma je često korištena od strane prevaranata i u vrijeme kada nije postojao Internet. Naravno, “dolaskom Inteneta” u domove milijardi ljudi, prevarantima su se otvorile brojne nove mogućnosti za traženje novih žrtava. Ime je dobila zbog toga što su prve ovakve prevare počele da dolaze iz Nigerije.
Nigerijska prevara funkcioniše na takav način, što se potencijalnoj žrtvi prevare, nekim od kanala komunikacije (pismo, SMS, email, poruka na društvenim mrežama I slično), pošalje opširna I veoma uvjerljiva poruka.
U poruci je veoma detaljno I opširno opisana situacija u kojoj se nalazi pošiljalac koji traži vašu pomoć. Najčešće se pošiljalac predstavlja kao neko ko ma mnogo novca u banci ili u gotovini, ali zbog situacije u zemlji u kojoj živi on nije u mogućnosti da prebaci taj novac u sigurniju zemlju odnosno banku. Pošiljalac veoma pažljivo bira koju zemlju će navesti kao svoje prebivalište, a obično bira teritorije na kojima se trenutno dešavaju ratni sukobi ili zemlje koje su pod sankcijama.
Pošiljalac (prevarant) od žrtve traži pomoć za prebacivanje sredstava, nudeći veliku nagradu ili procenat sredstava koje on navodno posjeduje. Kako bi sve izgledalo što uvjerljivije, napadač se potpisuje sa svojim detaljnim podacima (naravno lažnim ili tuđim koje je ranije ukrao): ime i prezime, broj telefona, adresa, poreski ili matični broj I slično. Žrtva obično ne pokušava provjeriti navedene podatke, a čak I ako pokuša, dobro pripremljeni prevarant je ranije napravio neku lažnu web stranicu ili profil na društvenoj mreži koja sadrži podatke I fotografije osobe za koju se predstvalja. Cilj prevaranta je najčešče da stekne povjerenje žrtve kako bi prikupio sve potrebne podatke: lične podatke, broj računa, podatke o kreditnoj kartici i slično, a sve pod izgovorm da će prebaciti novac. Prevarant nakon toga prekida komunikaciju, a u narednim danima ili mjesecima, iskoristi prikupljene podatke kako bi podigao sredstva sa računa žrtve.
Prevarant takođe, od žrtve može tražiti, da plati troškove prebacivanja sredstvata, izdavanja raznih potvrda, dokumentacije I slično. U početku su to obično veoma mali iznosi, ali kasnije se povećavaju, uvijek uz izgovor “još samo ovo uplati” i prebacujem novac.
Dok žrtva shvati da je prevarena…
VEĆ JE KASNO!
Lažni dobitak na lutriji
Žrtva dobija poruku da je osvojila pozamašan dobitak na Internet lutriji, a sve što treba da uradi jeste da preuzme I instalira program kako bi potvrdila dobitak. Za ovu prevaru čak ne morate da dobijete poruku, nego će vam na web sajtu koji ste posjetili pisati na primjer: “Čestitamo. Vi ste milioniti posjetilac, osvojili ste 100.000$”.
Ne postoji lutrija koja na takav način daje nagrade iako će preverant vjerovatno napraviti web sajt na kome se to tvrdi. Nikada ne instalirajte programe na vaš računar ili telefon koji vam se nude na ovakav način!
To su UVIJEK zloćudni programi koji će preuzeti kontrolu nad vašim računarom/telefonom ili napraviti štetu na vašim podacima.
Opljačkani prijatelj
Prevarant šalje poruku sa email adrese ili profila vašeg poznanika na nekoj od društvenih mreža ili sa nekog servisa za komunikaciju (viber, skype, whatsapp…) sa molbom da mu pomognete, jer je navodno opljačkan ili je izgubio dokumenta i telefon, pa se kao javlja iz nekog internet kafea ili je od nekog “posudio telefon” da vam se javi.
Obično vas moli da uplatite novac na neki račun kako, bi on mogao da izvadi neka uvjerenja ili privremena dokumenta. Često, ako je prevara ciljana, vaš prijatelj stvarno u to vrijeme boravi u inostranstvu, na odomoru ili poslovno. Njegov email nalog ili profil na društvenoj mreži vjerovatno neko drugi kontroliše. Nikada ne nasjedajte na ovakve poruke! Ako niste u mogućnosti da se glasom čujete sa prijateljem nikada ne uplaćujte novac!
Praznična čestitka
Neko od porodice ili prijatelja šalje čestitku koju treba da preuzmete iz priloga ili sa nekog Internet sajta. Čestitka dolazi sa email adrese ili profila vašeg poznanika na nekoj od društvenih mreža ili sa nekog servisa za komunikaciju (viber, skype, whatsapp…). Ako je čestitka poslata kao fotografija vidjećete je u emailu ili bilo kom drugom servisu, ali ako je čestitka neki maliciozni program, moraćete da je preuzmete i instalirate na računar ili telefon. Nikada nemojte preuzimati I instalirati takve priloge!
Lažni antivirus programi
Prevaranti kreiraju web sajtove na kojima se posjetiocu pojavljuje lažna poruka da je njegov računar “zaražen” virusom. Ovakve poruke mogu da se pojave i na web sajtu koji ste ranije posjećivali, ali u međuvremenu je neko uspio da ga “provali” i podmetne zloćudni programski kod. Takođe, ovakve ili slične lažne poruke mogu da se prikažu i kao reklame u aplikacijama na vašem telefonu.
Poruka koja se pojavljuje je obično u prozoru koji izgleda isto ili slično kao poruka koju prikazuje neki od poznatih antivirus programa. Posjetiocu se tvrdi da će njegov računar biti očišćen od virusa i da je dovoljno samo da klikne na prikazano dugme.
Klikom na dugme, prevareni posjetilac web sajta preuzeće i instalirati zloćudni program. Nikada nemojte prihvatiti instalaciju bilo kakvih programa ili mobilnih aplikacija koje vam se nude na ovakav način. Treba da znate da ni jedan web sajt ne može da “zna” da li je vaš računar zaražen virusom, tako da su sve takve poruke pokušaj prevare.
Zarada od kuće
Prevarant pokušava ubijediti žrtvu da će na veoma brz i jednostavan način zaraditi novac. Obično se ulazak u ovakve sisteme “zarade” nudi besplatno, ali postoje i oni koji naplaćuju učlanjenje kako bi izgledali što uvjerljivije. Prevarant (ili organizovana grupa prevaranata) obično naprave veoma dobru “pripremu terena”, tako što na nekoliko web sajtova i na društvenim mrežama postave “priče uspješnih” klijenata koji tvrde da su upravo preko tog servisa zaradili novac.
Žrtvi se nudi da radi veoma lagane poslove na internetu uz minimalno ulaganje truda i vremena. Naravno, obećava se velika i nerealna zarada.
Primjeri poslova koje nude ovakvi servisi: “klikni na reklame”, “popuni anketu”, “posjeti ponuđene web sajtove”, “postavi reklamu na forumu”…
Ovakvi sistemi prevare mogu da imaju više ciljeva:
- Prikupljanje ličnih podataka. Kako bi oni mogli da vam uplate vašu zaradu, morate da im dostavite lične podatke. Obično se traži skenirana lična karta ili pasoš kako bi dokazali vaš identitet, zatim kopija kartice računa ili platne kartice. Ovako prikupljeni podaci će u nekom trenutku biti prodati ili zloupotrebljeni.
- Krađa “članarine”. Servisi koji naplaćuju članarinu jednostavno nestanu nakon nekoliko mjeseci. Bez upozorenja i najave.
- Krađa “zarade”. Korisnik servisa pokušava da obavlja zadate dužnosti kako bi zaradio novac, a servis mu pomjera zadati cilj sve dalje i dalje. Primjer: Minimalna isplata na servisu je 100$. Prvog dana, prevareni korisnik obavljajući tražene zadatke zarađuje 5$ i zaključuje da će mu biti potrebno 20 dana za prvu isplatu, odnosno da će zaraditi 150$ za jedan mjesec. Međutim, servis svakog dana umanjuje zaradu (uz izgovor da ima manje poslova) sve do neisplativosti, a limit za isplatu postaje sve nedostižniji. Korisnik odustane od daljeg rada.
Prevaru servisa koji nude ovakve poslove najlakše ćete prepoznati po nerealno visokoj zaradi koju obećavaju. Takođe, poslovi koje treba da radite su sami po sebi prevara. Primjer: Kompanija želi da plati nekom servisu kako bi povećala posjećenost svog web sajta. Kompanija želi „prave posjetioce“ koji su zainteresovani za proizvode ili usluge koje ona nudi.
Međutim, servis kroz svoj sistem „tjera ljude“ da otvore web sajt koji ih uopšte ne interesuje. Na takav način Kompanija dobija „lažne posjetioce“ na svom web sajtu.