Vaš lični podatak je bilo kakav podatak ili informacija koja se odnosi na Vašu ličnost i na osnovu kojeg je utvrđen ili se može utvrditi Vaš identitet. Lični podaci koji Vas nedvosmisleno razlikuju od ostalih građana, zovu se identifikacioni podaci (ime i prezime, adresa Vašeg stanovanja, datum rođenja, JMBG).[1]

Krađa identiteta je radnja ili skup radnji kojim neko neovlašteno prikuplja, obrađuje I koristi tuđe lične podatke.

Ukradene lične podatke kriminalac koristi kako bi za sebe ostvario neku korist ili kako bi drugome načinio štetu.

“Krađa identiteta” kao pojam, nastala je mnogo prije Interneta, a Internet je samo donio nove pristupe i olakšao posao kriminalcima.

Krađa identiteta je najčešći cilj prevara na Internetu i jedan od najčešćih oblika računarskog kriminala. Zbog toga je veoma važno ne objavljivati lične podatke na Internetu, a kao roditelj voditi računa o ličnim podacima vaše djece jer i ona imaju pravo na privatnost!

Primjeri zloupotrebe ličnih podataka

  1. Prevarant na društvenoj mreži otvori lažni profil sa ukradenim ličnim podacima. Na tom lažnom profilu objavljuje fotografije osobe kojoj je ukrao lične podatke kako bi stekao povjerenje njegovih prijatelja. Nakon toga, prevarant, predstavljajući se kao osoba kojoj je ukrao lične podatke, počne da objavljuje prijeteće ili vulgarne komentare na tuđim profilima ili čak počne da se bavi kriminalnim radnjama. Prodaje zakonom nedozvoljene proizvode, kontaktira maloljetne osobe sa nepristojnim prijedlozima, šalje kompromitujuće fotografije drudih osoba I slično.
  2. Prevarant sa ukradenim podacima sklopi lažni ugovor sa telekom operaterom kako bi dobio broj telefona koji kasnije koristi u kriminalnim radnjama.
  3. Prevarant zakupi internet domen I napravi web sajt na kojem prodaje nedozvoljene proizvode.

 

Veliki broj usluga koje su dostupne na internetu traži da se korisnik registruje I tom prilikom ostavi neke od svojih ličnih podataka. Obično su to samo osnovni podaci: Ime i prezime i email adresa. To je sasvim dovoljno I velikim servisima da bi koristili njihove usluge (kao što su Google ili Facebook). Svi drugi podaci koji se traže NISU OBAVEZNI I ne postoji razlog da ih ostavljate. Ako se ipak traže dodatni podaci, mora biti jasno navedeno koji je razlog I na koji način će oni biti korišteni.

Treba da znate da je zaštita ličnih podataka prije svega VAŠA ODGOVORNOST I OBAVEZA. Državne agencije za zaštitu ličnih podataka mogu da reaguju tek kada nastane zloupotreba.

Roditelji, imajte na umu da i vaša djeca imaju pravo na privatnost! Davanjem ličnih podataka ili slanjem I objavljivanjem fotografija vaše djece dovodite ih u opasnost!

Kako da se zaštitite

  1. Nikada I nikome, ako niste 100% sigurni u identitet primaoca, ne šaljite putem interneta skenirana lična dokumenta. Kada god možete odnesite kopije lično.
  2. Ime I prezime I email adresa su sasvim dovoljni za korišćenje većine Internet servisa. Nikome ne treba vaš matični broj, datum I mjesto rođenja ili ime roditelja.
  3. Nikada ne šaljite skeniranu ili fotografisanu kreditnu karticu. Nijedan ozbiljan servis na internetu (PayPal, Ebay…) nikada vam to neće tražiti, pa nema razloga da bilo ko traži. Fotografija kreditne kartice je sasvim dovoljna za zloupotrebu!
  4. Ako je potrebno da pristupite nekom nepoznatom internet servisu ili forumu kako bi pročitali neki sadržaj – koristite pseudonim, a ne pravo ime i prezime.
  5. Vodite računa koje fotografije postavljate na društvene mreže. Fotografije vase djece nemojte postavljati javno jer one mogu biti zlouoptrebljene na način da se postave u drugi kontekst, od strane zlonamjernih osoba.

Sve ove preporuke nemaju za cilj zastrašivanje, nego edukaciju I ukazivanje na prijetnje I njihovo blagovremeno prepoznavanje.

[1] Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, Agencija za zaštitu osobmih podataka HR